IZLOŽBA 15. Festivala prvih

GALERIJA DOGAĐANJA, KNAP, Ivanićgradska 41 a, Volovčica
2.10. – 7.10. 2017.
otvaranje u 19.30 sati

SENDI BAKOTIĆ, Rijeka
FOOTNOTE TO HOLY, kratki eksperimentalni film

„Footnote to Holy“ je osobni eksperimentalni kratki film inspiriran završnim dijelom poeme Urlik Allena Ginsberga („Footnote to Howl“). Uzevši kao početnu točku sve što je sveto i lijepo, kako u privatnom životu, tako i šire, film se okreće propitivanju klasnih privilegija. Ono što smatramo „svetim“ u našim životima možda je pogubno za naš planet, ono što mi imamo možda nema polovica čovječanstva. Film slavi otpor prema sustavu od strane onih koji imaju sve, dok neki drugi nemaju ništa.

Film s temom ovogodišnjeg Festivala prvih povezuje problematiziranje perpetuiranja kulture ignorancije društvenih problema uslijed konzumerističkog i virtualnog slijeda potrebe i zadovoljštine. To je, nažalost, tradicija koju smo izmislili i kultura koja se čini kao da je jedina moguća, prirodna, a koju se treba usuditi mijenjati.

Kratka biografija autorice:
SENDI BAKOTIĆ studentica je Glume i medija pri Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci u klasi prof. Rade Šerbedžije. Diplomirala je komparativnu književnost i rusistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pri čemu je primila niz nagrada, uključujući nagradu „Frano Marković“ za zapažene umjetničke rezultate. Vodila je dramsku radionicu za studente, suosnivačica je Kazališne sekcije Kluba studenata komparativne književnosti K. (sada Teatar K.) i Udruge za promicanje suvremene umjetnosti i novih medija Dim mašina. Sudjelovala je kao izvođač u predstavama u produkciji HNK Ivana pl. Zajca Rijeka (Labuđe jezero, 2017, r. i kor. Staša Zurovac), Kazališta Ulysses (Shakespeare ljetne noći – varijacije, 2016, r. Lenka Udovički), Dim mašine (Les Bonnes, 2015, r. Ana Fazekaš) i dr. Uz glumu je posebno sklona filmu, novim medijima te interdisciplinarnim i eksperimentalnim izvedbenim praksama. Footnote to Holy je njen prvi video uradak.

---------------

IRENA ČURIK, Zagreb
MOLITVA ZA PINOKIJA, (21'), video akcije u urbanom prostoru

Rad istražuje ulogu i utjecaj molitve na društvenu povezanost, gdje Pinokio označava 'mir u svijetu', ali i logički paradoks, dok je molitva shvaćena kao sredstvo izravne komunikacije kojim se može postići ravnoteža između otuđene i kodirane okoline, kroz povećavanje pozornosti na vječni dio bića, nevezan i neutralan, trajan i zajednički. Afirmiranje i redefiniranje molitve rudara kao slobodnog komunikacijskog izraza (u smislu i spontanom te ljubavnom) unutar javnog diskursa i prostora, kao čin koji spontano izražava ljubav prema van. Ovaj performans molitve rudara nad zemljom poziva na odbacivanje negativnih konotacija kojima je vjerski radikalizam današnjice odvojio čin molitve od njenog smisla. Ponavljanje molitve služi pozitivnoj izmjeni značenja. Unutar strukture same molitve rudara njena sloboda, spontanitet i ljubavnost - kao elementi svake dobre tradicije - iskazani su upotrebom molitvenih rituala iz različitih vjerskih sustava, od duhovnih plesova mistika G.I. Gurdjieffa, s kojima započinje svaki trominutni performans, preko klimanja glavom ispred Zida plača u Jeruzalemu, do pravoslavne trostruke repeticije te mnogih drugih. 

IRENA ČURIK (1983/Zg), ak. dramaturginja, interdisciplinarna te eksperimentalna izvedbena umjetnica. Piše i režira autorske predstave, plesne, glazbene i video performanse te druga interdisciplinarna i site-specific izvedbena djela: 'Je n'ais plus d'idées' (2008, Teatar &TD), ‘Disleksija’ (2010, Teatar &TD), ‘Sutra, sutra’ (2011, Teatar &TD ),'_replacements for Years of refusal' (2012, Tanzfabrik Berlin, Republic Theater Salzburg, Teatar &TD - apap), 'There was no news anymore' (2012, SILK Linz, Teatar &TD apap), 'More beauty, less beauty' (2013, Buda Art Centre Kortrijk apap), 'Frame It: Madre Coraggio' (2014, Teatro Marinoni, OAM, Lido di Venezia), 'Frame It: La Peste' (2014, Guidecca Art Festival, Sacca Fisola, Venezia ), 'Frame It' (2014, AKC Medika Zagreb), 'Siješ za budućnost' (2015, AKC Medika),'Alija Sirotanović' (2015, AKC Medika), 'A Prayer For Pinocchio' (2016, Quartier am Hafen, Tanzfaktur Koeln; Grisia Youth Rovinj 2017), 'Frame It: Il Giocatore' (2016, Venezia), 'Pinokijev paradoks' (2016, Mali klub Željezničar Zagreb),'Spori loris' (2016, Greta Zagreb).

---------------
MATIJA BOBEK, Varaždin
KAO PRVO ZAGONETNO DRVO, didaktičke drvene igračke

Igračke su izrađene od elemenata iz prirode: raznobojnih drvaca, riječnih i morskih naplavina i drugih prirodnih materijala. Spajanjem već gotovih prirodnih oblika Matija zajedno s djecom i odraslima kreira igračke/male skulpture.
MATIJA BOBEK je 33-godišnji odgajatelj predškolske djece iz Varaždina. U sklopu FP-a Matija će 7.10. 2017. održati radionicu stvaranja igračaka od prirodnih materijala.

---------------------------------

Iz kataloga Festivala prvih izdvajamo tri rada, s prva tri festivala

1. FP tema: reklamokracija (2003.)
IVAN MARUŠIĆ KLIF
TATA KUPI MI SVE

U skladu s propozicijama ovog festivala, kao pjevač ću debitirati s prigodnim glazbenim kolopletom „Tata kupi mi sve“. Kopanjem po, što svojoj, što kolektivnoj memoriji, iskopao sam dvadesetak reklamnih songova iz TV reklama koje su obilježile moju mladost. Tako ćemo se zajedno prisjetiti hitova poput „Super, Super s grožđicama, lješnjakom i rižom“, „I-ja I-ja I-ja je Ja-je ja-je i ja-je“ ili „Čuvajmo dobru naviku staru, pijmo Naru, pijmo Naru“. U izvedbi će mi svesrdno pomagati moji dragi prijatelji, glazbeno instrumentalni sastav „Prvi pljesak“ iz Zagreba.

Ivan Marušić Klif, multimedijalni umjetnik, rođen 1969. u Zagrebu. U dosadašnjoj umjetničkoj karijeri, izražavao se u poprilično širokom spektru kreativnih djelatnosti. Jedna od umjetničkih kategorija u kojoj se nije javno iskušao je pjevanje.

2. FP tema: GMO i biotehnologije (2004.)
JOSIP PINO IVANČIĆ
GENERIČKI VRT-IĆ

Kućne biljke (poput origana-graha-paradajza i sl.) ta mala stabalca koja su već krenula postaviti u male posude, te ih tretirati raznim bio otopinama i na njih djelovati mijenjajući im svojstva i mehanički (oblikujući ih).

Voditi dnevnik opažanja o stanju dotičnog vrt-ića. Eksperimentiralo se po domaće.

Primjer: primjenjujući iskustva i zapažanja i susjeda i prijatelja i vlastita, zasadio sam pored biljčica meksičkog chillija biljčice paradajza i uzgojio paradajz chillijeve ljutine. Biljke chillija, ukrasne, raznobojnih plodova, presadio u crnicu za tretiranje cvijeća i tretiranjem mineralnim gnojivom dobio sve plodove tamnoplave i crne…male sitnice.

Da li je to prirodna GMO tehnologija ili samo prirodna selekcija? Ostavljam na tapetu…

Pino Ivančić, Pula - Primarno kriknuo u predgodinama R&R u fasadno-oker rodilištu, Pula. Šezdesetih se počinjem konkretnije baviti ART-om, skulpturom. Pošto su to čudne godine proširujem si vidike prolazeći kroz i mijenjajući medije. Ulazim u konceptualni krug i performans vode. (Ko)produciram razne pulske bandove. Pritisnut specifičnim soc-pol-kult okruženjem reaktiviram svoj rad na Socijalnoj Skulpturi iz prijelaza 70-ih na 80-e.

Novčeke zarađujem va TESU Uljanik, ideje pos-v-ud. Ponosni vlasnik rekorda u posjećenosti jednom događanju – peformansu (cca 40.000 posjetitelja „Theater like a Life/Life like Theater ili Život je feferon…“, Pula/Cro, a Ti?

Naknadna napomena autora, iz 2017. : * kao poseban gost izlagač/pojašnjivač oko mog rada sa stručne strane bila je tada eko/zelena aktivistica Marijana Petir, a sadašnja konzervativna Europarlamentarka."

3. FP tema: dominacije (2005.)
KARMEN DADA
Projekt No Ego

multimedijalna akcija, 2005
dijelovi projekta: istraživanje 'Kako uništiti moć?' i majice s porukom NO EGO

Kroz projekt pokušavam otkriti načine kako efikasno uništiti represivnu društvenu moć i u otkrivanju toga tražim pomoć što više ljudi. Usput koristim priliku da pokušam proširiti inicijativu rastakanja egoizma za kojeg smatram da je jedan od najvećih problema nezdrave društvene dinamike i moj osobni odgovor na anketno pitanje.

Anketa 'Kako uništiti moć?' se može ispuniti na izložbama, a zainteresirani mogu nabaviti majice s porukom NO EGO. Majice su izabrane kao pokretni ležerni masovni medij, s porukom kao provokacijom i/ili statementom. Font poruke je hommage Naomi Kleininom 'No Logu' pa asocira egoizam sa snobizmom i konzumerizmom. Umjesto etikete branda na majice je našivena adresa web stranice. Web stranica više ne postoji, a imala je dokumentaciju odgovora na anketu s prijevodima i foto dokumentaciju ljudi koji su dobili majice. Plan mi je uskoro ponovo aktivirati stranicu, opet koristeći open-source i Creative Commons modele.

Projekt je prvi put prezentiran 2005. u Napulju na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana BJCEM. Do sad je sakupljeno preko 1000 anketa i podijeljeno preko 1000 majica na 3 lokacije: Bijenalu mladih u Napulju, Festivalu prvih u Zagrebu i festivalu Karantena u Dubrovniku.

Ovom prilikom se nastavlja anketa i daje na uvid dio dosadašnjih odgovora, te daje mogućnost nabave majica NO EGO na izložbi ili na kontakt autorice 098 715 049.

Karmen Dada - rođena 1975. u Dubrovniku. Diplomirala modu na Tekstilno–tehnološkom fakultetu i pedagogiju i medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica HDLU-a i HZSU-a. Predstavljala Hrvatsku na međunarodnom modnom natjecanju SIFA 1997. u Londonu i na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana 2005. u Napulju. Boravila na umjetničkim rezidencijama u Krakowu, Parizu, New Delhiju, Beču, Rotterdamu i Nantesu. Izlaže u zemlji i inozemstvu s fokusom na istraživanja, interdisciplinarnost i public art. Radi u filmskoj industriji.

---------------

ZDRAVKO POPOVIĆ
PRIZORI FESTIVALA PRVIH

Koristeći dijelove video arhivske građe koja prikazuje događanja s prošlih Festivala prvih, Zdravko Popović započinje prvi u nizu video ciklusa pod nazivom "Prizori". Tu se radi o skupu odvojenih, tematski povezanih video materijala, obrađenih tako da funkcioniraju kao svojevrsni video-slideovi, pomoću kojih se, ovisno o njihovom rasporedu, istom sadržaju može pristupiti na više načina.

Takvi video materijali obrađeni su metodom vizualne antropologije koju razvija sam autor, a naziva je totalni dokumentarizam. Osnovne smjernice totalnog dokumentarizma su:

1. Sadržaj je važniji od kvalitete snimke;
2. Treba što je manje moguće intervenirati u ono što se snima. Snimatelj mora biti nenametljivi promatrač;
3. Treba priznati prisutnost snimatelja. Događaj nije samo to što je snimljeno, nego je i sam čin snimanja sastavni dio događaja;
4. U montaži kadrove treba izrezivati i slagati isključivo po redu događanja, čak i po cijenu da se zbog toga moraju koristiti lošiji kadrovi;
5. Svaka od tih smjernica postoji i da bi se mogla zaobići, ali onda to treba biti iznimka za koju mora postojati valjani razlog, ne samo estetske prirode.



Design by Arta studio