http://snyderartdesign.com/the-witch-at-witch-creek/ Tema: USAMLJENOST I SOCIJALNA IZOLACIJA
Program (4.10.2021. – 9.10.2021)
http://blumberger.net/wp-json/wp/v2/pages/47 Ponedjeljak, 4.10.2021.
Galerija Događanja, KNAP, Ivanićgradska 41a
19.00 / otvorenje festivala i izložba radova:
Nina Bajrić Blažeković
Knjige s kriptografijom usamljenika, 2021.
knjige
Krešimira Gojanović
Zapisi iz karantene, 2020.
zbirka poezije s ilustracijam
Marina Brkić
Land art, 2021.
višemedijska instalacija
Denis Haračić
Embedded Truth, 2021.
video rad, 1’44”
Josipa Henizelman
Mjesto na kojem još nisam bila, 2021.
sitotisak
Petar Katavić
Ikona, 2021.
skulptura – kamen/metal
Marina Krištofić Marinsky
Ručak na moru, 2021.
akril (izvan konkurencije)
Vesna Mačković
Nijedan čovjek nije otok / No Man is an Island, 2020.
glazbeni video rad, 6’49”
Jasenka Smrekar
Već odavno, 2021.
pjesma
Ljiljana Tršan
Teško je biti drugačiji, 2021.
kolaž, 40×29
Lea Vidaković
Home, 2020.
video, 10′
Foayer kazališne dvorane KNAP, Ivanićgradska 41a
19.20 / predavanje
Ines Begčević, magistra psihologije
O usamljenosti i socijalnoj izolaciji
19.30 / razgovor s piscem:
Edo Popović
Umjetnik u izolaciji
20.30 / predstavljanje Udruge kako si?
i simulacija prvog susreta savjetovanja
Utorak, 5.10.2021.
Foayer kazališne dvorane KNAP, Ivanićgradska 41a
19.30 / performance
Tea Teodorović
Postojanje/Existing
Foayer kazališne dvorane KNAP, Ivanićgradska 41a
20.00 / predstavljanje on line projekta
ARTLESSOV UMJETNIČKI GENERATOR, 2021.
Predstavljanje radova sudionica:
Anastazija Debelli, Helena Klakočar, Tina Novak, Lara Lalić, Jadranka Göttlicher, Andreja Gardašanić
Srijeda, 6.10.2021.
Kazališna dvorana KNAP, Ivanićgradska 41 a
19.30 / predstava
ISKRENJE
duodrama za čovjeka i trapez
Samostalna predstava suvremenog cirkusa koja se odvija na ogoljelom podiju gotovo bez scenografije, a jedini protagonisti su čovjek i trapez. Stilskim pokretom na granici plesa i akrobatike vodi se unutarnja rasprava koja evocira odluku. Trapez reagira zvukom i kretanjem pa tako uzvraća i provocira podražaj. Rad je inspiriran djelima Waltera Benjamina, Hanne Arendt i Giorgia Agambena
izvodi Tricycle Trauma
suvremeni cirkuski izvedbeni kolektiv
ideja, izvedba i koreografija: Ivana Pedljo
21.00 / artist talk
Suvremene cirkuske prakse
Tricycle Trauma
Četvrtak, 7.10.2021.
Koncertna dvorana KNAP, Ivanićgradska 41 a
19.30 / slušaonica
predstavljanje glazbenog albuma skupine
WILLOW AVENUE
COME WHAT MAY, 2021.
20.00 / izvedba
Stanislav Habjan/Ante Perković
Anarhomonarh, izvedba
http://stanislav.petikat.com/kalendar/68/17/anarhomonarh
Petak, 8.10.2021.
Konferencijska dvorana KNAP, Ivanićgradska 41a
17.00-19.00 / individualna psihološka savjetovanja s članovima Udruge kako si?
prijave na: festivalprvih@gmail.com
Galerija Događanja, KNAP; Ivanićgradska 41a
19.30 / lecture performance
Pino Ivančić
„…a smo mutavi…“
20.00 / razgovor
Josipa Bubaš/Pino Ivančić
kontekstualiziranje rada „..a smo mutavi..“
Elsa von Freytag-Loringhoven i Marcel Duchamp
Subota, 9.10.2021.
KNAP, Ivanićgradska 41a dvorište
10.00 – 11.30 / radionica žongliranja / za djecu od 5. do 8. razreda
vodi Jasmin Dasović / Tricycle Trauma
prijave na: festivalprvih@gmail.com
Foayer kazališne dvorane KNAP, Ivanićgradska 41a
11.45 – 13.30 / radionica osnaživanja u nošenju s usamljenosti i socijalnom
izolacijom u Covid vremenima
vode članovi Udruge kako si?
prijave na: festivalprvih@gmail.com
NATJEČAJ ZA PRIJAVU UMJETNIČKIH RADOVA
19. FESTIVAL PRVIH
Tema: Usamljenost i socijalna izolacija
Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom usamljenosti i socijalne izolacije za 19. Festival prvih. Radovi na zadanu temu mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor u tome mediju radi po prvi put. Izvan konkurencije prihvaćamo i radove povezane s temom u mediju u kojem je autorica/or već radila. Natječaj je otvoren do 15. srpnja 2021. Prijave s opisom rada, kratkom biografijom autora/ice i kontaktom pošaljite na festivalprvih@gmail.com. Festival prvih održat će se u KNAPu – Centru kulture na Peščenici, u Zagrebu, od 4. do 9. 10. 2021.
Spoznali bismo da će naša samoća još trajati, da tako mora biti i da moramo kušati da se pomirimo s vremenom.
Ta je vrsta očevidnosti i bojazni, u svakom slučaju, održavala kod naših sugrađana osjećaj njihova progonstva i njihove odijeljenosti.
No, tko je mislio na te samoće?
Albert Camus, Kuga (fragmenti)
Razdoblje krize u kojoj trenutačno živimo, bez točnih saznanja o njezinom trajanju i krajnjim posljedicama, te epidemiološke mjere koje smo dužni poštovati izazivaju različite kolektivne i individualne reakcije stresa. Jedna od njih – usamljenost – može se definirati kao neugodan osjećaj odvojenosti od drugih.
U Anićevom Rječniku hrvatskoga jezika, (Novi Liber, 1994.) na stranici 1125. navodi se pridjev usamljen i opisno se objašnjava kao: 1. izdvojen od drugih, sam, te 2. koji nema nikoga, koji trpi osamu. Nekoliko redaka niže navodi se imenica usamljenost koja se prevodi kao stanje onoga koji je usamljen. Osjećaj usamljenosti psiholozi objašnjavaju kao stanje koje pojedinac može doživljavati neovisno od stvarne izdvojenosti, najčešće zbog nerazmjera između želje za komunikacijom i interakcijom i stvarnog iskustva. Sve veći broj samačkih domaćinstava (oko 23% u RH), smanjivanje obitelji i slabljenje obiteljskih povezanosti, jačanje narcizma pod utjecajima suvremenih „društvenih mreža“ i selfi kulture, doprinose takvom stanju. Njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik Manfred Spitzer u knjizi Usamljenost (Ljevak, Zagreb, 2019.) naglašava: „Komunikacija, povezanost i zajedništvo naposljetku pripadaju među glavne izvore čovjekove dobrobiti. Suprotno očekivanjima, uporaba Facebooka i drugih društvenih internetskih medija vodi do manjeg zadovoljstva životom: obostrano povjerenje nestaje, gomilaju se depresije, a usamljenost se povećava.“
No, usamljenost može biti povezana sa stvarnim manjkom socijalnih kontakata – socijalnom izolacijom – povezanom s bolešću, nezaposlenošću, siromaštvom, odvojenošću od prijatelja, obitelji i rodbine. Odrednica izolacija u Rječniku stranih riječi (B. Klaić, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1981.) navodi talijansko podrijetlo riječi, a ova pak dolazi iz latinske riječi insula, što znači otok. Spitzer u knjizi Digitalna demencija (Ljevak, Zagreb, 2018.) navodi kako američke i njemačke studije pokazuju sve veću socijalnu izolaciju i površne kontakte već u školskoj dobi djece. S druge strane, za neke su pojedince, prema katalonskom sociologu Manuelu Castellsu, moguća i isključenja iz mreža iz različitih razloga: nedostatka tehnološke infrastrukture, ekonomskih ili institucionalnih prepreka pristupu mreži, manjka edukacije ili kulturnog kapaciteta za korištenje Interneta i slično (Internet Galaksija, Naklada Jesenski i Turk, 2003., str.303.) koja također potiču osjećaj izolacije i nepripadanja zajednici. Kombinacija faktora samačkog života, subjektivnog doživljaja usamljenosti i stvarne društvene izolacije, prema istraživanjima američkih znanstvenika (Holt-Lunstad) povezana je s povećanim rizicima obolijevanja i smrtnosti. Udruženi s pandemijom i strahom od mogućeg nedovoljno poznatog oboljenja te svakodnevnom nesigurnošću, uz preporuke o fizičkom distanciranju i izbjegavanju izlazaka u prostore s većim brojem ljudi, mentalno stanje cijele populacije, mladih, djece i marginaliziranih društvenih grupa (stariji, osobe s invaliditetom i/ili slabijim imunitetom) ozbiljno je dovedeno u pitanje. Ovi fenomeni polazne su točke kulturnog i umjetničkog istraživanja kroz 19. Festival prvih.
Festival prvih pokrenuo je multimedijalni umjetnik Željko Zorica (1957. – 2013.),2003., postavivši ga kao smotru dostignuća stvaratelja različitih umjetničkih i neumjetničkih profila. Odabirući radove debitanata, prve u nekom mediju, želio je „omogućiti inicijacijski trenutak onima koji dolaze“, a vične umjetničkom izričaju „umjetnike i druge koji su već tu“ želio je „prisiliti/privoljeti da se usude napustiti profesionalno i zanatski sređene manirističke dvorce svojeg javnog nastupa“.
Festival prvih svake godine proglašava središnju temu. Odgovarajući svojim radovima na zadanu temu na FP se prijavljuju oni koji žele govoriti kritički, uz uvjet da debitiraju u kategoriji/mediju u kojem ostvaruju rad. Ovakva inovativna koncepcija povezivanja aktualne društvene teme s poticanjem novih radova na nepoznatom terenu, prema mišljenju povjesničara umjetnosti i teoretičara dizajna dr. sc. Feđe Vukića, Festival prvih čini najneobičnijim i najeksperimentalnijim mjestom hrvatske kulture.
Središnje teme prethodnih 18 izdanja festivala bile su: reklamokracija, GMO i biotehnologije, dominacije, mine, društvena odgovornost kapitala, mediji i prava djeteta, besplatno obrazovanje, poslovi sa Suncem, nepoznata mjesta u hrvatskoj umjetnosti 70+70-ih, nada, društvo razočaranja, depresija, solidarnost, pravo na (po)grešku, izmišljanje tradicije, doba praznine, nestalna ljubav – o krhkosti ljudskih odnosa te potreba za stanom i stambena politika.