http://gregorydowling.com/wp-admin/js/widgets/about.php NA (PO)GREŠKU

U Rječniku http://pulsobeat.com/videobeat-viernes-zoe-estrena-video-musical-de-10-a-m/ PRAVO hrvatskoga jezika (Vladimir Anić, Zagreb, Liber, 1991.) stoji:

greškaž (dat. jd grèšci/greški, gen.mn.grešaka/greški)

1.a. ono što se učini protiv plana ili drugačije što valja; omaška, neispravan postupak [ljudska ~a] b. neispravnost nastala takvim postupkom, tako prouzročen nedostatak [tiskarska ~a]

2. prirodni ili stečeni nedostatak; mana [~a na srcu]  Δ roba s ~om roba s nedostatkom koji je zaostao u proizvodnji.

U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Liber, 2003.) pod odrednicom greška, čitatelja se navodi da pogleda pod odrednicu grijeh.

Pogreška, se pak, (str. 975) definira kao  1.a netočna ideja ili mišljenje [~a u načinu razmišljanja, taktička ~a, strateška ~a, politička ~a] b. ono što je napravljeno loše, netočno ili nekorektno [napraviti ~u; ~ u mjerenju]

Posegnemo li za antičkim civilizacijskim izvorima, spomenimo se logičkih grešaka koje je popisao Aristotel dijeleći ih na paralogizme i sofizme. Paralogizmi su nenamjerne greške, dok su sofizmi namjerne greške, smišljene kao retoričke smicalice koje sugovornici, možda, neće primijetiti. I tu smo već u dobro utemeljenom, a obilno korištenom rekvizitariju tzv. društveno-političke medijske svakodnevice, pa spomenimo: pogrešno argumentiranje ad hominem (plaćenici, neradnici, zeleni i crveni vragovi, špijuni, pijanci i sl.), ad numerum (svi tako govore), ad crumenam i ad lazarum (tko ima više, vrijedi više/manje; tko ima manje, vrijedi manje/više), ad antiquitatem (tako se radilo oduvijek, od stoljeća 7.-og), adnovitatem (sve novo je bolje), ad baculum (argumenti sile), ad ignorantiam (zaključci bez stvarnog dokaza), ad verecundiam (pozivanje na autoritet),ad misericordiam (za pobuđivanje milosrđa) i sveprisutni ad populum (za narod, za opće dobro).

Njemački dramatičar i pjesnik Bertolt Brecht (1898.-1956.) 1933. godine napisao je pjesmu O poučavanju bez đaka (B. Brecht, Izabrane pjesme, Nolit, 1979.) u kojoj kaže: Onamo govori čovjek koga nitko ne sluša; govori preglasno, ponavlja, govori pogrešno; nitko ga ne ispravlja.

Promatranje fenomena greške nadilazi sam čin u kojem se griješi, iz njega, ovisno o pojedinačnom primjeru, možemo sagledavati i nečiji cjelokupan pristup svijetu oko sebe. Greške i odnos prema njima imaju važnu odgojnu ulogu u odrastanju. Tu se ne pojavljuje samo pitanje kako se postaviti prema onome što je već učinjeno, nego i pitanje otvaranja prostora za mogućnost samostalnog činjenja budućih grešaka kao životnih lekcija. Način na koji se tretira sama ideja greške izravno utječe na funkcionalnost svakog međuljudskog odnosa – s jedne strane pretjerana tolerancija prema greškama stvara neodgovornost, dok s druge strane inzistiranje na nepogrešivosti dovodi do negiranja greške čak i kad se dogodi, što isto vodi u neodgovornost. Tu se otvaraju i pitanja autoriteta, kritike, odgovornosti i oprosta. Koliko je funkcionalan sustav baziran na vođi od kojeg se očekuje da neće griješiti? U kojoj mjeri takvo očekivanje samog vođu dovodi u situaciju da, zbog imperativa nepogrešivosti, nastavi inzistirati na vlastitim greškama iako donose štetu zajednici, a u konačnici i njemu osobno? Ako imamo vođu koji može griješiti koji je smisao njegovog postojanja? Kolika je tu odgovornost svih onih koji su prepoznali grešku ali su se suzdržali od kritike da se ne bi suprotstavili vođi? Što se događa s onima koji se suprotstave vođi ili ih se za takvo nešto prokaže? Kakve sve funkcije kritika u takvim odnosima može poprimiti (npr. koncepti samokritike i drugarske kritike u socijalističkim sustavima ili bratske kritike u crkvenim institucijama)? Može li se kolektiv kao cjelina smatrati odgovornim za svoje greške? Što znači oprostiti te kad i zašto bi to bilo u redu učiniti?

Osobne greške, greške u koracima, freudovske nesvjesne greške, pravopisne i matematičke pogreške…Imamo li, kao pojedinci i kao društvena zajednica pravo na njih? Dokle i koliko?

Program 14. Festivala prvih održan je u Galeriji Studentskog centra, od 1. do 4. 12. 2016.

—————————————————————————

TEMA: PRAVO NA (PO)GREŠKU

1. do 4. 12. 2016. SC, Savska 25, Galerija SC i Kafić &td

Četvrtak  1.12.2016.

Galerija SC, Savska 25

18.00 otvorenje izložbe

• SINIŠA LABROVIĆ: PREDAKADEMSKO SLIKARSTVO

            uvodna riječ: MARKO MARKOVIĆ

• ETEROVIĆ, ADANIĆ, NEDOKLAN, ČURČINSKI, SABOLI, BAJCER, KRSTIĆ,

PEĆANIĆ

           (radovi u konkurenciji i izvan nje)

• ŽELJKO ZORICA: HIMMLISCH-ERDLICHE FREUNDSCHAFT

            izložba Željka Zorice u suradnji s udrugom Domino

20.00 predavanje

IVAN HRBUD, filozof

ODNOS IZMEĐU GREŠKE I GRIJEHA

Kao okosnicu predavanja postavljen je grčki pojam hamartia, koji ima vrlo zanimljiv historijat. Preuzet iz streličarskog žargona u kojem označava promašaj, u smislu promašaja mete, koristi se u teoriji grčke tragedije kao termin za tragičnu pogrešku tragičkog junaka, njegovo sljepilo i nevid vlastitih djela. Kasnija kršćanska tradicija koristi isti termin za grijeh, a time u njega učitava i neka nova značenja. Kroz terminološki uvod u temu popraćen primjerima te kasniju raspravu zajedno ćemo razmatrati kako su te dvije tradicije utjecale na naš današnji pogled na problem promašivanja, griješenja i posljedica koje iz toga proizlaze. Kakva je i čija tu odgovornost? Kako ta dva različita pristupa istom pojmu utječu na oblikovanje naše kulture? I mnoga druga pitanja…

22.00 kafić &td, Savska 25

DJ JAHVO

petak 2. 12.2016.

Galerija SC

14.00 – 16.00 radionica

MIRON MILIĆ: GREŠKA KAO MOGUĆNOST IZRAŽAVANJA

Akademski slikar, grafičar, ilustrator i street artist Miron Milić predstavit će svoja iskustva, te kroz radionicu pokazati kako iz bloka za skiciranje od elemenata koji na prvi pogled djeluju kao greška oblikovati rad.

18.00 – 19.30 Interaktivna igra

MARIJA ETEROVIĆ: SAJAM POGREŠAKA

Što bi se dogodilo kada bismo svoje pogreške podijelili sa Svijetom i kada bi Svijet učinio to isto? Poigrajmo se s tom idejom na Sajmu pogrešaka. Prazni plakat je spreman za igru nejasnih pravila i upitnog ishoda. A vi?

Posjetiteljima će se ponuditi mogućnost da se od promatrača pretvore u Sajamske aktere. Jedini preduvjet za sudjelovanje na Sajmu jest da sa sobom ili u sebi nosite nekakvu pogrešku. Dobrodošle su pogreške svih boja, oblika, težina, dubina i vremena. Vlastite, ali i one ukradene. Nećemo provjeravati posjedujete li zaista pogrešku, ne zato što to ne bismo željeli, već jednostavno jer smatramo da za tako nešto nismo kompetentni. Stoga će svatko tu provjeru izvršiti samostalno te će se ulazak na Sajam shvatiti kao pozitivno (uspješno) skeniranje vlastite osobe na pogrešku.

20.00 tribina

ČIJA SLOBODA?

(o uzrocima i posljedicama cenzure u javnim medijima)

Jedan od glavnih temelja demokratskog društva je sloboda govora. To pogotovo dolazi do izražaja u novinarstvu kroz odnos prema slobodi izvještavanja ali i odgovornosti za točno izvještavanje. Iako nominalno živimo u demokratskom društvu današnji novinari su i u javnim i u komercijalnim medijima izloženi kako raznim suptilnim tako i izravnim pritiscima za cenzuriranje svog rada. Takva praksa bitno utječe i na oblikovanje same novinarske profesije formiranjem standarda po kojem se mjeri kad novinar radi dobro a kad griješi. Kroz uvodne riječi i raspravu razmotrit ćemo pitanja poput toga zašto i kako sve dolazi do pojave cenzure, kako to utječe na naše društvo, je li u redu da kao građani prihvaćamo takve pojave, što bismo trebali činiti, što možemo činiti i sl.

Govornici: Nataša Škaričić,novinarka i Saša Kosanović, novinar

subota 3.12.2016.

Galerija SC

11.00 – 13.00 radionica animacije

PETRA ZLONOGA: PRAVO NA GREŠKU

stop animacija, piksilacija, za starije od 18 godina

Autorica animiranih filmova i ilustracija, dizajnerica Petra Zlonoga, sedmero će ljudi provesti kroz radionicu animacije u kojoj će se, kao polazna točka, koristiti greška. Polaznici donose svoje kamere i/ili mobitele s kamerom za proizvodnju većih ili manjih grešaka. 

14.00 – 16.00 radionica video snimanja

VIKTOR KRASNIĆ: DALJE OD GREŠKE

Studio Artless poziva mlade i starije autore s idejama na otvoreno poigravanje s greškama u rodu, broju, padežu i drugim mogućnostima. Na raspolaganju je stručno vodstvo i kamera, te program za montažu.

Kafić &td

17.00 – 18.00 akcija

ADANIĆ: PRIPREMA PRIPREME PRVOG JELA

Galerija SC

20.00 predavanje

Uvodna riječ: ZDRAVKO POPOVIĆ, svaštar

Predavač: DANIJEL MATIJEVIĆ, povjesničar

ČIJA ODGOVORNOST?

 (o odnosu između individualnog i kolektivnog te problematici promatrača)

Možemo li biti odgovorni za greške drugih i u kojim bi to situacijama bilo opravdano tuđe greške tretirati kao svoje? Izuzima li nas prihvaćanje autoriteta od odgovornosti za greške počinjene u naše ime? Postoji li pored individualne i kolektivna odgovornost i, ako da, kako se postaviti prema greškama kolektiva? Takva i slična pitanja prisutna su u razmatranju doslovno svih aspekata društva, no njihova se važnost, a time i univerzalnost, možda najbolje može sagledati kroz prizmu zločina protiv čovječnosti. U istraživanjima masovnog nasilja i zločina protiv čovječnosti povijesni sudionici obično se svrstavaju u tri glavne grupe: počinitelje, žrtve, i promatrače. Prve dvije grupe su relativno koherentne, dok se treća grupa, pri minimalnom preispitivanju, pokazuje prepunom takozvanih “sivih zona”. Locirati individuu u tim sivim zonama, kao jedinku i kao dio kolektiviteta, srž je dileme odgovornosti.

nedjelja 4.12.2016.

Galerija SC

11.00 – 13.00 radionica animacije

PETRA ZLONOGA: PRAVO NA GREŠKU

stop animacija, piksilacija, za starije od 18 godina

Autorica animiranih filmova i ilustracija, dizajnerica Petra Zlonoga, sedmero će ljudi provesti kroz radionicu animacije u kojoj će se, kao polazna točka, koristiti greška. Polaznici donose svoje kamere i/ili mobitele s kamerom kojima će snimati svoje veće ili manje greške. Na koncu, Petra će radove povezati u cjelinu.

Kafić &td

12.00 – 17.30 akcija

ADANIĆ: PRIPREMA PRVOG JELA

Adrijan Adanić do sad nikad nije kuhao. Odlučio je probati. Hoće li uspjeti skuhati svoje prvo jelo, bez grešaka? Ili će i greške, svejedno, biti ukusne?

Galerija SC

17.00 -18.00

DEBORAH HUSTIĆ, JOSIP PINO IVANČIĆ, LUKA IVANČIĆ

SYNTH PADELE NAS ZELE, impro elektronika

Live soundtrack za radove nastale na radionici animacije

Ozvučavanje i stvaranje soundtracka animiranih radova nastalih na temelju bavljenja greškom izvođačima impro elektronike ne može predstavljati veći izazov. Je li greška stvarno nešto pogrešno ili ponekad put prema spontanijem i neočekivanom izražaju zvukom ili bilo kojim medijem? Koristeći Gorica posuđe, piezzo senzore, gitarske pedale, gramofon, DIY elektroničke eksperimentalne instrumente, modularne i monofične sintisajzere krećemo prema stvaranju beskrajnih zvučnih pogrešaka u ocean zvuka prateći isprva animacije polaznika radionica i polagano uranjajući u loop vlastitog audio putovanja po rubovima nepoznatog. Baš kao i impro glazba. Greška je neizbježna!

Galerija SC

18.00

ADANIĆ: DEGUSTACIJA PRVOG JELA

Galerija SC

19.00

BOJAN GAGIĆ: Nadamo se, konačno, knjiga!

Najava prve knjige: Možda je ovo moj grad

Multimedijalni umjetnik Bojan Gagić i Festival prvih (pre)poznaju se kroz suradnju tijekom više izdanja FP. U proteklim izdanjima, na razne načine, povezivala ih je tehnika i neki poslovi sa Suncem, a ove, ne osobito sretne 2016. godine, povezuju ih riječi: izmišljene, neizgovorene, napisane i, nadamo se, tiskane i pročitane. Usput, možda se dogodi i neki zvuk.

20.00 predavanje

Predavači: FRANJO MARINIĆ, kroatist i KREŠIMIR BABEL, filozof

O „ISPRAVNOM“ JEZIKU I SLIČNIM NEDAĆAMA

Svaki se jezik kao sastavni dio kulture s vremenom mijenja. Tako je i standardni jezik, čija je svrha postojanja uspostavljanje stabilnosti u načinu korištenja, izložen promjenama. No, upravo ta težnja za stabilnošću dovodi do toga da se promjene u standardnom jeziku ne događaju organski kroz jezičnu praksu nego umjetno, često i nasilno, ovisno o političkim preferencijama trenutne vladajuće strukture. Kroz teoretski prikaz, povijesne primjere i zajedničku raspravu razmatrat ćemo problematiku lekture i principa po kojima se određuju greške u jeziku te posljedica koje određene jezične politike mogu imati na društvo u cjelini. Promotrit ćemo i izazove koje odnos prema jeziku unosi u uređivanje teksta, od utjecaja na sadržaj kroz intervencije u jeziku, preko fenomena namjerne jezične greške, do problematike neujednačenosti jezične normativnosti u jeziku znanosti.

Kafić &td

22.00 mjuza

DJ Bezum a.k.a MIRON MILIĆ

Svi programi Festivala su besplatni. Prijave za radionice na e-mail: festivalprvih@gmail.com

www.studio-artless.hr

Festival prvih podržavaju: Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba, Kultura promjene, Galerija SC i Klub studenata filozofskog fakulteta.