out Tema: GMO i biotehnologije

Prije godinu dana Festival prvih najavio je svoju temu za 2004. i nije pogriješio. Godina 2004. senzibilizirala je Prije godinu dana Festival prvih najavio je svoju temu za 2004. i nije pogriješio. Godina 2004. senzibilizirala je javnost Hrvatske za probleme GMO-a i biotehnologije. Pokrenuta je najavljena privatna tvornica za proizvodnju tkiva. Ministarstvo zdravstva odbilo je objelodaniti podatke o pronađenim GMO sastojcima u proizvodima namijenjenima ljudskoj prehrani. Objavljena je prva velika javna isprika proizvođača takve hrane. Proradio je i laboratorij u Osijeku. Ministarstvo poljoprivrede počupalo je Pioneerov kukuruz na hrvatskim poljima. Veliki proizvođački monopolisti stegnuli su svoje vlade (čitaj Bushovu, Blairovu)…koje pak stežu hrvatsku vladu i hrvatske političare. Želja za profitom uz nepoznanicu koja je namijenjena budućnosti jest tema kojom se u nestabilnom svijetu bavi mnoštvo raznolikih umjetnika. Zato Festival prvih pokušava isprovocirati javnost svojim odabirom i programom. Sljedeće godine tema je: Dominacije!

cheap Lyrica australia 12.10. 2004.

17:00 / Klub SC

GENERIČKI VRT-IĆ  BIO-GENETIC

(KINDER)GARDEN

JOSIP PINO IVANČIĆ, HR

Kućne biljke (poput origana-graha-paradajza i sl.) te mala stabalca koja su već krenula – postaviti u male posude, te ih tretirati raznim bio otopinama i na njih djelovati mijenjajući im svojstva i mehanički (oblikujući ih). Voditi dnevnik opažanja o stanju dotičnog vrtića. Eksperimentiralo se po domaće. Primjer: primjenjujući iskustva i zapažanja i susjeda i prijatelja i vlastita, zasadio sam pored biljčica meksičkog chillija biljčice paradajza i uzgojio paradajz chillijeve ljutine. Biljke chillija, ukrasne, raznobojnih plodova, presadio u crnicu za tretiranje cvijeća i tretiranjem mineralnim gnojivom dobio sve plodove tamnoplave ili crne…male sitnice. Da li je to prirodna GMO tehnologija ili samo prirodna selekcija? ostavljam na tapetu…

Josip Pino Ivančić, Pula

Primarno kriknuo u pred godinama R&R u fasadno-oker rodilištu, Pula, Šezdesetih se počinjem konkretnije baviti ART-om skulpturom. Pošto su to čudne godine, proširujem si vidike prolazeći kroz i mijenjajuću medije. Ulazim u konceptualni krug i performans vode. (Ko)produciram razne pulske bandove. Pritisnut specifičnim soc-pol-kult okruženjem reaktiviram svoj rad na Socijalnoj Skulpturi iz prijelaza 70-ih na 80-e. Novčeke zarađuem va TESU Uljanik, ideje pos-v-ud. Ponosni vlasnik rekorda u posjećenosti jednom događanju – performansu cca. 40.000 posjetitelja. “‘Theater like a Life/Life like a Theater ili Život je feferon…“ Pula/Cro, aTi?

19:00

POZIV NA VEČERU – U POČETKU BIJAŠE HRANA, jestiva instalacija

JASMINA KOSANOVIĆ I MARIJA ČUKMAN, RH

Naš rad ne razmatra objektivne činjenice niti glasuje za ili protiv GMO-a, već obrazlaže naš stav. Mi smo u cijelosti protiv GMO pokreta koji zadire u Prirodu sve do granica boli. Sam Svemir počeo je plakati.

Jasmina Kosanović. Zagreb

DipIomirala na Tekstilno tehnološkom fakultetu u Zagrebu 2000. godine. Izlagala i sa svojim kreacijama sudjelovala na brojnim modnim revijama, izradila kostime za dramske studije Narodnog sveučilišta Dubrava i osmislila kreacije za modne revije Patchwork i Magične kape … Na modnoj reviji Žena anđeo predstavila ručno izrađenu odjeću, a 2001. asistirala redatelju na predstavi Gala izvedenoj na Eurokazu. Trenutno radim u modnoj kući Sastre i vodim likovne radionice u NS Dubrava.

Marija Čukman, Zagreb Završila Učiteljsku akademiju u Zagrebu. Odsjek za predškolski odgoj. Eksperimentira s raznim crtačkim tehnikama, zadnjih godina koristi markere. Radi različite forme plakata, izrađuje lutke i nakit. Od 2000. do 2003. vodila likovnu igradionicu za djecu. Od 2004. radi kao vanjska suradnica, voditeljica kreativnih radionica u Narodnom sveučilištu Dubrava. Kao suradnica NS-a sudjelovala na Danima grada Zagreba, na Projektu zatvaranja Tkalčićeve ulice, na Dubrava art festu … Tada je započela suradnju s Jasminom Kosanović.

13.10.2022.

12:00 do 22:00 / Galerija SC

ZDRAVA HRANA, degustacijsko prodajna izložba eko hrane 

17:00 / Klub SC

PRODAJTE SVOJE TIJELO, plakati i web site

KRUNISLAV STOJANOVSKI

Vrijednost ljudske duše, koja je nepoznati parametar, tradicionalno provokativan na metafizičkom tržištu, postavlja i pitanje vrijednosti ljudskog tijela na burzi neoliberalnog kapitalizma. Prema Američkom uredu za kemiju, tržina vrijednost ljudskog organizma, temeljena na kemijskoj analizi, nije veća od 89 centi. Novostvoreno biotehnološko tržište za svoj razvoj treba i naše organe. U prilog tome govori činjenica kako su vodeće američke biotehnološke tvrtke već zaštitile desetak DNK amazonskih plemena. Dakle, ne ulažite svoj novac u dionice Podravke i Plive, već zaštitite svoju DNK.    

Krunislav Stojanovski rođen je u Skopju gdje je studirao veterinu i arhitekturu, a na kraju završio slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Studirao je i Public Art na Sommerakademie Salzburg, Austrija i profesionalno se usavršavao u Cable Factory,  Helsinki, Finska, Od 1990. do 1999. često je radio kao novinar na području kulture i politike za časopise, radio i TV. Član je strukovnih udruga (HDLU i HZSU). Inicirao je i organizirao različite umjetničke projekte međunarodnog karaktera. Bavi se slikanjem, crtanjem, instalacijama, ambijentalnim instalacijama, fotografijom, video artom i pisanjem. Česte su mu teme socijalnog, humanističkog, ekološkog i političkog naboja s posebnim naglaskom na pojedinca i njegovu ulogu i značaj u posvemašnjoj globalizaciji svijeta.

18:00 / Galerija

BLJAK – KAMPANJA PROTIV GM ORGANIZAMA

Zelena akcija, Zagreb

Jošš je jedna burna godina po pitanju genetički modificiranih organizama za nama. Konačno su doneseni Zakon o hrani i Zakon o zaštiti prirode, a osim lobiranja, Zelena akcija je javnosti, medijima i političarima svratila pažnju na ovaj problem i akcijom Kukuruz sam na svijetu, koja simbolizira nemogućnost suživota organskih i konvencionalnih usjeva, zbog čega je nužna zabrana sijanja GM usjeva u Hrvatskoj. Tijekom 2003. Zelena akcija obnovila je crno-bijelu listu tvrtki koje (ne] upotrebljavaju genetički modificirane sastojke u proizvodima. Lista je izazvala buru u javnosti, ali i medu tvrtkama, jer je to svojevrsni pritisak na njih da se dobrovoljno ograde od upotrebe GM sastojaka i proizvoda, bez obzira obavezuje li ih na to zakon ili ne. Važno je napomenuti i da smo u sklopu Europske kampanje mreže Friends of the Earth organizirali akciju Pokažite zube WTO-u! Tada smo u samo jednom danu skupili 2.400 potpisa na peticiju prigovora Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog tužbe koju je SAD uložio protiv Europske Unije zbog njihove zabrane genetički modificiranih proizvoda. Zelena akcija nevladina je udruga za zaštitu okoliša. Cilj djelovanja je zaštita okoliša i prirode, te promicanje održivog razvoja. Najveća pažnja pridaje se aktivnostima usmjerenim na poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu i na poboljšanje kvalitete života u Hrvatskoj.

14.10. 2004.

12:00 do 22:00 / Galerija SC

ZDRAVA HRANA, degustacijsko prodajna izložba eko hrane 

18:00 / GALERIJA SC

ZMAG – ZELENA MREŽA AKTIVISTIČKIH GRUPA, film

IVA KRALJEVIĆ (režija, kamera, montaža)

Produkcija Što gledaš? Reciklirano imanje projekt je stvaranja otvorenog eko-socijalnog edukacijskog centra na principima permakulture u selu Vukomerić (Vukomeričke Gorice) kraj Velike Gorice. Film objašnjava smisao i potrebu ovakvog tipa obrađivanja zemlje i načina života. Jasna vizija i pozitivna energija pršte kroz izjave protagonista u početnim mjesecima projekta. Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG bavi se zaštitom okoliša, očuvanjem bio raznolikosti te povezivanjem socijalnih i ekoloških alternativnih načina odnosa prema prirodi i ljudima. Poseban aspekt polažemo na konkretne i praktične alternative kroz permakulturni dizajn – u poljoprivredi i vrtovima, graditeljstvu te energetici. Grupe – projekti koje i djeluju unutar ZMAG-a su i Reciklirano imanje Vukomerić i Grupa za socijalnu akciju – radionice s marginaliziranim skupinama u hrvatskom društvu (mladi, Romi … ), Mala alternativna knjižnica – sakupljanje literature za knjižnicu na Recikliranom imanju te izdavanje knjiga i program radionica o ekološkim tehnologijama – grupa koja promovira i pokazuje kako se proizvode i rade održivi sustavi i ekološke tehnologije pogonjene obnovljivim izvorima energije.

19:30 / Foayer kina SC

KRUG, kolaž

VANA GAĆINA, RH

Rad je ostvaren u tri sloja i ukazuje na tri osnovne karakteristike prirodne reprodukcije: začetak, razvoj i rađanje. U prvom sloju koristim se kolažom i ukazujem na pozitivne i negativne strane GMO-a. Kombiniram razne stručne tekstove, članke iz novina i fotografije koje ih pobliže objašnjavaju. Plastična zavjesa, drugi je sloj kojim se blura pogled na kolaž. Problematizira se i materijal – plastika – materija koja nastaje kao proizvod potrošačkog društva. Ispred kolaža i plastične zavjese od recikliranih plastičnih boca postavljen je najtraženiji prehrambeni proizvod – dva kokošja jaja koja simboliziraju rađanje.

Vana Gaćina, Zagreb

Diplomirala je 2004. na Akademiji likovnih umjetnosti. Prvu samostalnu izložbu Mriža postavila je 1999. u klubu Gjuro II. Sudjelovala je na međunarodnoj izložbi mladih umjetnika u Poljskoj 2002. i na završnoj izložbi studenata ALU u teretnim vagonima na istočnom kolodvoru u Zagrebu 2004. godine.

15.10. 2004.

12:00 do 22:00 / Galerija SC

ZDRAVA HRANA, degustacijsko prodajna izložba eko hrane 

16:00 / KINO SC

XXL JA (SUPERSIZE ME), dokumentarni film

Morgan Spurlock, SAD, 2004.

Oko 35 posto američke djece i adolescenata ima previše masnog tkiva, a dvije od tri odrasle osobe prekomjerno su teške ili debele. Zašto su Amerikanci tako debeli? Je li to posljedica nedostatka samokontrole ili treba kriviti fast food korporacije? Morgan Spurlock je u dvadeset američkih gradova, pa i u Houstonu, “najdebljem gradu Amerike”, razgovarao o tome s ministrima zdravstva, nastavnicima tjelesnog odgoja, djecom, kuharima, zakonodavcima …. Uz to je i vlastito zdravlje izložio riziku, tako što mjesec dana nije jeo ništa osim McDonald’sovih proizvoda, poštujući tri jednostavna pravila: prvo, nema izbora – smije jesti samo ono što je na jelovniku (i piti vodu!); drugo, nema ekstra velikih porcija (osim kada mu ponude); treće: nema izgovora, mora pojesti svako jelo s jelovnika barem jednom. Morgan Spurlock nagrađivani je redatelj, scenarist, pisac i producent. U dvanaest godina karijere stvorio je više od šezdeset projekata: reklame, glazbene spotove, TV-emisije i kazališne predstave. Osnivač je produkcijske kompanije The Con, čiji je hit show I Bet You Will, prva emisija koja je, nakon dvije godine prikazivanja, prešla s Interneta na televiziju. Zaradu od 53 epizode proizvedene za MTV kompanija je uložila u svoj drugi dugometražni film, fast food dokumentarac XXL ja/Super size me.

17:00 / Klub Sc-a

BABYLONDON, novine

PETAR BABIĆ

Babylondon najavljuje nastup najstrašnijeg razdoblja biotehnološkog imperijalizma! Babylondon je tiskan u formi novina! Prilozi novinara i urednika Babića oponašaju novinske žanrove i odgovarajući žurnalistički stil! Babylondon donosi iskustvo djetinjstva ljudske civilizacije i anticipira budućnost. Babylondon denuncira znanost koja se otela kontroli, koja klonira, genetički inžinjira. Internetizira, virtualno realizira! Babylondon je Babićeva utopija, prožeta duhovitim rješenjima i sklonošću ironiji, parodiranju i jedan je od najzanimljivijih događaja posljednjih godina u našem izdavaštvu.

Petar Babić, rođen je u Koprivnici. Diplomirao kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio roman Abecedarij (Naklada MD), Zagreb 1997. Uvršten u antologiju proze devedesetih 22 u hladu D. Šimprage i I. Štiksa. Kratke priče objavljuje u periodici (Republika, Quorum …) i na Internet portalu udruge G.A.M.A.D. Živi i radi u Križevcima.

18:00 / ISPRED GALERIJE SC

GMO HRANA ZA GLADNE I SIROMAŠNE 2, performance

ROBERT FRANCISZTY 

Performans razmatra opasnosti puštanja GMO-a u okoliš, koje mogu biti veće od radioaktivnog zračenja i ispuštanja otrovnih kemikalija. Jednom pušteni, mogu se multiplicirati, širiti, mutirati i prenositi svoj genetski materijal drugim, često srodnim organizmima. Čovjekov utjecaj nažživotinjski svijet uzeo je toliko maha da pokušavamo promijeniti životinje u biološke strojeve. Kako sposobnosti znanstvenika da mijenjaju životinje svakim danom postaju sve moćnije, slikovitim performansom ‘GMO – Hrana za gladne i siromašne 2’ Robert Francizsty želi upozoriti javnost na opasnosti manipulacije genetičkog inženjeringa i na strahovite patnje kroz koje žživotinje zbog toga prolaze. Robert Franciszty bavi se pjesništvom, slikarstvom, fotografijom, performansom …

U performansima i akcijama – koji bi se mogli podvesti pod mogući nazivnik biofilijske umjetnosti, umjetnosti koja poštuje sve oblike života – tematizira radikalni animalizam, zaštitu prirode, urbanu ekologiju, ekofeminizam i ekoanarhizam. Aktivan je član neprofitne nevladine udruge Prijatelji životinja – Hrvatska. Prijatelji životinja broje više od 1300 članova iz zemlje i inozemstva. Uz zagrebačku središnjicu, udruga broji deset podružnica diljem Hrvatske. U trogodišnjem djelovanju imali su preko stotinu kampanja i akcija, kojima skreću pozornost na patnje životinja u prehrambenoj industriji, laboratorijima, farmama krzna, lovu i ribolovu, industriji zabave, genetičkim manipulacijama … Udruga radi i na promjeni relevantnih zakona i pravilnika.

16.10.2004.

17:00 / Klub SC-a

AUTOLOPATA, objekt-instalacija-transformer-oprema-poljoprivredni alat-namještaj

Marijan Vejvoda, Matulji

Prema Tzu-Gungovoj paraboli, koju Werner Heisenberg navodi kao upozorenje čovječanstvu da se ne igra s tehnologijom jer je to, doslovno, nemoralan čin, učinjena je autolopata kao fiziološko-mentalna i umjetnička sprava-instalacija za liječenje od opće ovisnosti o tehno-magiji. Za to je poslužio volan automobila, Citroen Azenac – Duex Cheveux – 2CV – u našim krajevima popularno zvani «spaček», promjera (2r) cjevastog obruča rukohvata od 420 mm s jednom poprečnom spojnom cijevi od 19 mm, što predstavlja vrhunac genijalne jednostavnosti francuskog industrijskog dizajna joššod kraja 30-ih prošlog stoljeća i poljoprivredno oruđe kao dodaci. Autolopata je po svojom obliku vrlo praktična za kopanje jer se donji dijelovi ruke mogu osloniti na volansku dršku pa tako povećati efikasnost kopanja. Autolopata je u funkciji liječenja od ovisnosti o tehno-magiji u pauzama kopanja kada se transformira u visoki stolić za kafiće na kojem se odlaže marenda i oslanjanjem na njega, u sjećanjima, vraća u vremena kada se gubilo vrijeme u kafićima.

Marijan Vejvoda diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu još 1964. Istraživao primjene kabelske televizije u urbanizmu na magistarskom studiju na Johns Hopkins University, Baltimore, SAD. Doktorirao tehničke znanosti. Radio u Rimu i Edinburghu. te kao redovni predavač na Manchester College of Art and Design. Planirao na projektima: Gornji Jadran u Riječkom urbanističkom birou, oblast kultura općina Brač,  Cres i Lošinj … Sada profesor na Fakultetu za turizam i hotelski menadžment, Opatija-Ika i Filozofskom fakultetu, Rijeka (kolegij u području arhitekture, urbanizma, ekologije i vizualnih medija). Radio na dokumentarnom i igranom filmu, te kao autor i koautor mnogih tematskih izložbi.

23:00 / Polukružna &td

TENA NOVAK VS. ANAL DIGT, live koncert+ VJ-ING

Ovo je rat između dva čovjeka koji se zovu ljudi.

Tena Novak pokušava raditi glazbu koja se organski razvija i raspada. Video je anorganski, nastaje subjektivnom reakcijom na glazbu, dajući ritmičku formu slikama kojima smo bombardirani. Slika se generira bez zadane fabule, ograničena tehnološkim mogućnostima uređaja za reprodukciju i softvera, te nesavršenošću biološkog nastavka-izvođača. “Pokušavamo svakom instrumentu dati vizualnu interpretaciju – sliku – koja se s glazbom spaja u kuglu u čijem je središtu tetraedar”,

Sudjelovala je i:
Hrvatska udruga genetičkih inženjera udruga je znanstvenika i stručnjaka Hrvatske koji u svojoj znanstvenoj i stručnoj praksi provode genetičko inženjerstva (Itehnologiju rekombinantne DNA).